Visok pritisak Hipertenzija

Stopa smrtnosti od kardio-vaskularnih bolesti, medju kojima je i hipertenzija, viša je od stope smrtnosti od malignih oboljenja.

U Evropi 30% svih uzroka smrti su kardio-vaskularne bolesti. Najviša stopa smrtnosti od kardio- vaskularnih bolesti, već više decenija unazad, registruju se u Rusiji, Ukrajini i bivšim socijalističkim republikama.

Srbija je u rangu zemalja sa najvišom stopom smrtnosti od kardio-vaskularnih bolesti.

Hipertenzija je prvi na listi uzroka preuranjenih smrti u razvijenom svetu i taj trend se nastavlja već decenijama unazad.

Arterijska hipertenzija, povišen krvni pritisak ili samo-hipertenzija, je stanje povišenih vrednosti pritiska krvi u arterijskim krvnim sudovima iznad normalnih vrednosti.
Granica normalnih vrednosti krvnog pritiska je 140/90 mmHg.
*The Europian Society of Cardiology and hipertension, International Society of Hypertension and NICE guidelines

Prema poslednjim preporukama American College Heart Association (ACC/AHA) iz 2017. godine, promenjena je klasifikacija hipertenzije:
Normalnim vrednostima se smatraju vrednosti <120/80 mmHg* Hipertenzija I stadijuma:130-139/80-90 mmHg* Hipertenzija II stadijuma: >140/90 mmHg*

ili, klinički kriterijum preporučen od Practice Changing UpDates:

Dnevna srednja vrednost: >ili=130/80mmHg*
Izolovana sistolna hipertenzija: >130mmHg i <80 mmHg*
Izolovana dijastolna hipertenzija:<130mmHg i >80mmHg*

*srednja vrednost najmanje 3 uzastopna merenja

Hipertezija i krvni sudovi

Po najnovijoj globalnoj statistici, izmedju 33 i 46%* ljudi ne zna da boluje od hipertenzije.
Više od 50% ljudi nema regulisan arterijski pritisak uprkos propisanoj terapiji.

*procenat varira u zavisnosti od razvijenosti zdravstvene zaštite (izvor WHO, 2020.god.)

Naši krvni sudovi trpe uticaj sile pritiska krvi koja teče kroz njih. Kada je krvni pritisak normalan, oni se svojim elastičnim zidom lako prilagodjavaju fiziološkoj razlici u pritiscima tokom srčanih ciklusa ( sistola, dijastola) .

Pod uticajem povišenog pritiska krvi, arterijski krvni sudovi gube svoju elastičnost i postaju krute cevi. Tako izmenjeni, ne mogu adekvatno da odgovore na promene u pritiscima tokom rada srca. Zid arterije najpre gubi svoju elastičnost da bi odgovorio na povišen pritisak krvi u njemu, zadebljava, a ukoliko je prisutan neki od faktora rizika, pokreće stvaranje aterosklerotskog plaka.

Usled suženja (stenoze) krvnog suda aterosklerotskom plakom, smanjuje se dopremanje kiseonika i hranljivih materija različitim organima, što postepeno narušava njihovu funkciju.

Neravna površina plaka i turbulentno kretanje krvi kroz suženja unutar krvnog suda, dovode do pojave krvnih ugrušaka (tromb) na njegovoj površini.
Delovi tako nastalog tromba mogu se otkinuti i nošeni strujom krvi mogu zaustaviti bilo gde u zoni snabdevanja krvnog suda iz kog je tromb potekao. Prekid u snabdevanju kiseonikom organa i tkiva neminovno vodi ka njihovom oštećenju i gubitku funkcije.

Upravo zbog uticaja na krvne sudove svih vitalnih organa, hipertenzija je jedna od najkompleksnijih bolesti, jer svaki organ koji izmenjena arterija snabdeva kiseonikom- može biti pogodjen.

Hipertenzija je jedan od ključnih faktora za nastanak aneurizme abdominalne aorte, bolest perifernih arterija, infarkt srca, moždani udar, gangrenu ekstremiteta, gangrenu creva, slepilo, bolesti bubrega

Iz svega navedenog hipertenzija zahteva multidisciplinarni pristup.

Rano otkrivanje komplikacija hipertenzije, od ključne je važnosti za ishod ove multisistemske bolesti.

Preporučeni pregledi za pacijenta sa hipertenzijom:

  • Redovne kontrole kardiooga 2 puta godišnje ili po preporuci doktora
  • Kolor-dopler kontrole krvnih sudova vrata, aorte, donjih ekstremiteta
  • Pregled specijaliste dijetoterapije
  • Godišnja kontrola nefrologa
  • Godišnji pregled endokrinologa
  • Godišnji pregled oftalmologa
  • Pregled neurologa po indikacii
  • Pregled vaskularnog specijaliste
  • Psihoterapija u cilju otklanjanja faktora rizika (pušenje, alkohol)

U 50-tim godinama života, očekivani životni vek je za 5 godina duži kod ljudi sa normalnim krvnim pritiskom

Do 64. godine života hipertenzija je nešto češća kod muškaraca, od 65. godine žene se sa muškarcima izjednačavaju u stopi oboljevanja.

Uzroci hipertenzije

  • Esencijalna hipertenzija  se javlja u 90-95% slučajeva, nepoznatog je specifičnog uzroka uz prisustvo jednog ili više sledećih FAKTORA RIZIKA:
  • Porodična predispozicija
  • Ishrana bogata zasćenim mastima
  • Ekscesna količina soli u ishrani
  • Gojaznost
  • Poremećaji spavanja
  • Alkohol, Cigarete
  • Hronični stres, akutna bol i akutni stres
  • Insulinska rezistencija
  • Dijabetes
  • Povišene masnoće u krvi (holesterol, trigliceridi)
  • Nedostatak kretanja
  • Sekundarna hipertenzija:

Kod 5% pacijenata uzrok je poznat i njegovo lečenje dovodi i do lečenja hipertenzije:

  • Stenoza bubrežnih arterija, policistična bolest, glomerulonefritisi
  • Tumori nadbubrežnih žlezdi, Cushing-ov sy, primarni aldosteronizam
  • Bolesti štitaste žlezde i paraštitastih žlezdi- hiper- i hipotireoidizam, primarni hiperparatireoidizam
  • Sleep apnea sindrom
  • Malformacije krvnih sudova
  • Upotreba kortikosteroida, NSAIL, oralnih kontraceptiva, hormonske terapije

Simptomi hipertenzije

Simptomi povišenog krvnog pritiska mogu da budu diskretni do neprepoznatljivosti, često se za ovu bolest kaže da je tiha, bezbolna i nepredvidiva.

Sledeći simtomi mogu ukazati na hipertenziju:

  • Glavobolja
  • Gubitak daha ili otežano disanje
  • Zamućen vid
  • Krvarenje iz nosa
  • Dezorijentisanost
  • Konfuznost

Komplikacije hipertenzije

69% onih koji dožive srčani udar (Infarkt srca)- ima povišen krvni pritisak.

Najčešće komplikacije povišenog pritiska su na sledećim organima:

Srce: Srčana slabost (hipertrofija leve komore), infarkt srca, angina pectoris, plućni edem, aritmije

Arterije: Periferna bolest arterija (PAD) koja se pojavljuje sa grčevima u nogama i čija je krajnja komplikacija gangrena donjih ekstremiteta, Angina pectoris, Infarkt srca (AIM), Disekcija aorte (raslojavanje aortnog zida usled njegove slabosti i pritiska struje krvi), stvaranje aneurizme (trajno proširenje arterijskog krvnog suda za više od 50%)

Mozak: Šlog ili moždani udar (CVI),RIND, TIA, vaskularna demencija, hipertenzivna encefalopatija, subarahnoidno krvavljenje

77% onih koji dobiju moždani udar (Šlog) imaju povišen krvni pritisak.

Hipertenzija Visok Krvni Pritisak

Povišen krvni pritisak povećava rizik od moždanog udara 4-6 puta.

Bubrezi: Hronična bubrežna insuficijencija (HBI)

Reproduktivni sistem: Erektilna disfunkcija, impotencija

I pored jednostavnog načina utvrdjivanja i praćenja, više od 1/3 obolelih ne zna da boluje od hipertenzije, pa tako ni da je u (najmanje) dvostrukom riziku za nabrojane komplikacije u odnosu na ljude sa krvnim pritiskom normalnih vrednosti.

U svetu, oko 8 miliona smrtnih ishoda i 100 miliona invalidnosti potiču od komplikacija povišenog i nelečenog krvnog pritiska.

Antihipertenzivna terapija nedvosmisleno redukuje rizik od kardiovaskularnih i bubrežnih komplikacija.

Da li ste znali da se 69% srčanih udara i 77% moždanih udara mogu sprečiti?

Šta preduzeti?

1. Proveriti

Izmeriti krvni pritisak, samostalno ili u lekarskoj ambulanti. Ponoviti merenje u različito doba dana. Potvrditi postojanje povišnog pritiska u više merenja. Merenje izvršiti na obe ruke, na sobnoj temperaturi.

2. Menjati

Životne navike, odnos prema zdravlju, životne  prioritete.

Informišite se preko kompetentnih izvora.

Ne verujte u instant rešenja.

Dajte sebi vremena i napravite plan budućih promena:

Smanjite telesnu težinu postepeno i uz pomoć stručnog lica – specijaliste nutritivne dijetoterapije, koji će sagledati Vaše celokupno zdravstveno stanje i odrediti individualni dijetetski režim.

Smanjite unos soli

Alkohol smanjite na meru do 2 doze za muškarce odnosno do 1 doze za žene dnevno.

Potražite stručnu pomoć tokom prekida pušenja ili podršku grupe.

Uvedite minimum 30 min šetnje brzim  hodom nekoliko puta nedeljno.

3. Kontrolisati

Kontrola šećera, masnoća i krvnog pritiska uz kontrole interniste-kardiologa i lekara drugih specijalnosti  (vaskularni specijalista, endokrinolog, nefrolog, neurolog, oftalmolog, spec. dijetoterapije ) uz upotrebu propisane terapije (medikamentima i / ili higijensko-dijetetskim režimom), kao samostalno praćenje vrednosti krvnog pritiska, ključni su i neophodni za povoljan ishod  ove kompleksne bolesti.

Razumevanje mehanizama kojim povišen pritisak ispoljava svoje negativno dejstvo, unapredjenje kolor dopler dijagnostike za ranu detekciju promena na krvnim sudovima, razvoj novih lekova koji nedvosmisleno utiču na prevenciju nepovoljnih kardiovaskularnih dogadjaja i komplikacija na ostalim organskim sistemima, moraju biti  udruženi sa najvažnijim faktorom – odgovornim odnosom pacijenta prema svojoj bolesti.

Smernice za skrining pacijenta sa hipertenzijom:

Za pacijenta kod koga je postavljena sumnja na hipertenziju, savetuje se detaljna klinička evaluacija stanja srca i krvnih sudova, a po indikaciji i drugi specijalistički pregledi:

Lab. analize:

  • Pregled prvog jutarnjeg urina sa analizom na prisustvo krvi, proteina i glukoze.
  • Urea, kreatinin i elektroliti u krvi (Na, K)
  • Glukoza (šećer) u krvi.
  • Ukupni holesterol i njegove frakcije (HDL i LDL), trigliceridi.
  • Enzimi jetre (AST, ALT, GGT)

Specijalistički pregledi:

Postaviti dijagnozu hipertenzije je relativno jednostavno, savremeno medikamentozno lečenje je visoko efikasno, ali kontrolisanje multisistemskih komplikacija direktno je srazmerno stepenu razumevanja bolesti od strane samog pacijenta.

Pogledajte cenu usluge!

Autor: dr Marija Krišto

spec. interne medicine