Kolegium Medic Klinika Beograd Internista Kardiovaskularni Sistem

Kardiovaskularni sistem sastoji se iz srca i krvnih sudova.

Srce je mišićna pumpa, krvni sudovi su sprovodni sistem krvi kroz naš organizam.

Srce krv pumpa u arterije, koje se granaju na manje krvne sudove sve do kapilara.

Ova krv je bogata kiseonikom i hranljivim materijama, takva krv putem arterija stiže do svake ćelije našeg organizma.

Kada krv preda kiseonik i hranu ćelijama, krvotok započinje obrnut proces: vraćanje krvi u srce.

Ovaj posao obavljaju vene i limfni  sudovi -koji se u njih ulivaju.

24h, 7 dana nedeljno, 365 dana u godini, krv se kreće kroz srce i mrežu arterija i vena, nosi neophodno i odnosi štetno iz svih ćelija organizma.

Tokom bolesti krvni sudovi pod povišenim pritiskom krvi zadebljaju, postaju neelastični, sužavaju se te dolazi do neadekvatnog snabdevanja kiseonikom i hranljivim materijama vitalnih organa. Zbog uticaja na sve organe u telu hipertenzija je multiorganska, hronična i progresivna bolest.

Tokom  evolucije ove bolesti, na izmenjenom i suženom krvnom sudu može doći do pojave ugrušaka koji nošeni strujom krvi mogu izazvati prekid u snabdevanju kiseonikom vitalnih organa (srca, mozga) tj. infarkt.

Kolegium Medic Klinika Internista Beograd

I sam srčani mišić dobija ishranu preko krvnih sudova, njihovo suženje ili spazam poznato je kao angina pectoris a njihovo zapušenje je infarkt srca.

Krvni sudovi, bilo da su to arterije Ili vene, sastoje se od cevaste strukture-zida krvnog suda.

Arterijski zid je deblji i elastičniji od zida vene, pritisak unutar njega je arterijski ili kraće- krvni pritisak.

Njega merimo aparatom za pritisak.

To je pritisak protiv koga srce mora da pumpa krv.

Zato je arterijski pritisak  podatak o dve komponente srčanog ciklusa:

“Gornji”  ili sistolni je pritisak pod kojim srce  ispumpa krv u arterije.

“Donji” iili dijastolni je pritisak u arterijama nakon istiskivanja krvi u njih.

Da bi arterije adekvatno odgovorile ovim stalnim promenama pritiska koji se kod njih dešavaju, njihov  zid mora da bude i ostane elastičan.

Holesterol  koji se taloži unutar zida krvnog suda, započinje proces ateroskleroze, stvara se aterosklerotski plak  i smanjuje se elastičnost njegovog zida.

Neelastični, kruti krvni sudovi stvaraju veći otpor krvi tokom srčanog ciklusa i sam pritisak dodatno raste.

Porast pritiska dodatno dovodi do gubitka elastičnosti a zid krvnog suda se ponaša kao čvrsta cev.

U daljem toku ove tihe i podmukle bolesti, koja sve do razvoja ozbiljnih simptoma neće dati znake da se u organizmu nešto dešava, može doći do sledećih komplikacija: raslojavanja i cepanja takvog zida sa ulaskom struje krvi unutar njegovih slojeva (disekcija), proširenja (aneurizme)  a zatim i njegovog pucanja.

Pobrojana su urgentna hirurška stanja, visoke smrtnosti čak i u velikim centrima.

Nastajanjem holesterolskog aterosklerotskog plaka, uz povišen krvni prisak, pokrenut je začarani krug, tzv. “circulus vitiosus” i njegov shod je neželjeni kardiovaskularni dogadjaj.

Struja krvi kroz suženi krvni sud kreće se višom brzinom, neravni aterosklerotski plak postaje sklon oštećenju i na oštećenojh površini se stvara tromb,

Pokretanjem tromba strujom krvi dolazi do embolizacije– zapušenja manjih krvnih sudova. Dotok krvi u tkiva i organe koji se ishranjuju preko zapušene artrerije je blokiran, ti organi i tkiva ostaju bez kiseonika- započinje proces njihovog odumiranja.

Tako nastaju moždani udar (šlog), infarkt srca,  embolizacija arterije koja ishranjuje bilo koji organ ili deo tela (gangrena prsta, noge, creva…)

Ako se tromb stvara u venama, razlozi se nešto drugačiji (povreda, dugo sedenje, nepokretnost, venski varikoziteti, povećana gustina krvi  (zbog trudnoće ili drugih hiperkoagulabilnih stanja poput maligniteta) i tromb iz venskog sistema (najčešće zbog tromboze dubokih vena nogu) završava u plućnom krvotoku dovodeći do tromboembolije pluća.

Prevencija u ovom slučaju nije usmerena ka nastanku bolesti, jer se taj dogadjaj već odavno odigrao, već u izbegavanju katastrofalnih posledica kojima bolest vodi.

Ovaj kratak i uprošćen opis kardiovaskularnog sistema  ima za cilj da istakne sledeće:

Povišen pritisak i masnoće u krvi nisu samo propratni nalazi.

To su stanja povišenog rizika da se desi jedan (ili više) iznenadnih, onesposobljavajućih ili fatalnih kardiovaskularnih dogadjaja.

Otkrivanje, praćenje i kontrola su ključne reči za ispravan pristup ovom problemu.

Kontinuitet u životnim odlukama i aktivno učešće pacijenta su uslov bez koga se pobrojani rizici ne mogu izbeći.

Sve drugo je “čarobni štapić”  kome nije mesto u nauci.

O ovom i ostalim rizicima koji povećavaju verovatnoću da se desi neželjeni kardiovaskularni dogadjaj popričajte sa svojim doktorom (internista, kardiolog, angiolog).

Planirajte, budite ispred dogadjaja.